ŽIŠKA muzički portal - radio MORAVAC

Slušaj radio Moravac uživo

 
PrijemPortalGalerijaFAQ - Često Postavljana PitanjaRegistruj sePristupi
Posetite SAJT
Traži
 
 

Rezultati od :
 
Rechercher Napredna potraga
Moravac UŽIVO
Kursna lista


Vremenska prognoza

Brojac posetaFree Counters

IGRAJ se malo











Share | 
 

 Amazonke ..

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
DR.ZVER
Administrator
Administrator
avatar

Muški
Broj poruka : 960
Godina : 42
Location : LOZOVIK
Points : 872
Datum upisa : 17.11.2008

PočaljiNaslov: Amazonke ..   05.12.08 13:43

Amazonke ..


(Grč. Amazones, lat. Amazones - narod ratobornih žena, koji je nastanjivao severnu obalu Male Azije, ili krajeve pod Kavkazom, ili današnji Krim. Praotac im je bio bog rata Ares)

Očigledno propadaju mitu, iako grčki istoričari govore o njima kao o istorijskom narodu. U opisima njihove društvene organizacije, koje često daju s pojedinostima vrednim pažnje, moguće je pratiti tragove matrijarhalnog uređenja. "Amazonke su bile narod" sažima mišljenje o njima Diodor Sicilski u 1. veku p.n.e. "kojim su vladale žene. Njihov način života vrlo se razlikovao od našeg. Žene su se obučavale u ratnoj veštini i neko vreme su morale da služe u vojsci. Za vreme vojničke službe ostajale su device. Nakon otpuštanja iz vojske udavale su se da bi imale decu. Ali svu vlast u javnom životu držale bi u svojim rukama. Muškarci su vodili domaćinstvo, kako to u našem društvu čine udate žene".
Ime im je, navodno, bilo izvedeno od reči "amazos", tj. "besprse", jer su sebi, prema nekim verzijama mita, u mladosti spaljivale jednu dojku da im ne smeta pri zatezanju luka. Glavno oružje bile su im sekire. Vladar im je uvek bila kraljica. Kao i muškarci, ratovale su često, a u hrabrosti nisu zaostajale za njima.
Grčki junaci su često dolazili u dodir s Amazonkama. Uz retke izuzetke, najčešće u ratu. Prvi se protiv njih borio junak Belerofont kada su upale u Likiju, i nagnao ih u bekstvo. Protiv njihove kraljice Hipolite krenuo je u ratni pohod i junak Herkul. Atinski kralj Tezej, koji ga je pratio, doveo je kući kao robinju zapovednicu njihove vojske, Antiopu, i njome se oženio. Njene drugarice su došle da je oslobode, ali se Antiopa zaljubila u Tezeja, branila s njim Atinu i u borbi poginula. Amazonke su s Grcima poslednji put ukrstile oružje u trojanskom ratu. Njihova kraljica Pentezileja je došla u pomoć opsednutoj Troji i pala u dvoboju s ahejskim junakom Ahilom. Grci su Amazonkama izručili Pentezilejino mrtvo telo, ali su se one zauzvrat zaklele da više nikada naće ratovati protiv Grka. Svoju zakletvu su održale i u mitovima je ostalo samo sećanje na njih.
Grci su smatrali da su Amazonke utemeljile brojne maloazijske gradove, koji su danas većinom u ruševinama. Među malobrojne izuzetke se ubraja Smirna (današnji turski Izmir). Ime Amazonki preneseno je, čudnim sticajem okolnosti, i u Novi svet. Kad se 1541. godine Francisko Orelano, kapetan konkvistadora Gonzalesa Pizaroa zaputio tokom najveće južnoameričke reke da dovede pomoć svojoj desetkovanoj armiji, naišao je na njenom ušću na indijanska plemena čije su poglavice bile žene. Pod uticajem antičke literature, reku na čijim obalama su vladale žene nazvao je Amazonom.
_________________
Zivot ne daje ono sto od njega ocekuju hirovita deca,
već ono sto snagom otmu od njega hrabri i odvazni..


Amazonke - zene ratnici (1)

Anticka sjecanja

Legende i mitovi o Amazonkama, neukrotivim i nemilosrdnim zenskim ratnicima, tokom minulih stoljeca prošle su mnoge ispite i provjere, pa ipak, još i danas, prica o njihovom postojanju nije izgubila aktuelnost.


Posljednje, ko zna koje po redu, "otkrivanje" prapostojbine zena-ratnika, svjetski su mediji zabiljezili sredinom januara/sijecnja 1976. godine, kada je poznati talijanski arheolog Gvido Boldrini, znanstvenik koji je svoj zivot posvetio proucavanju podataka o postojanju mitoloških Amazonki, sazvao tiskovnu konferenciju i javnosti obznanio svoja posljednja otkrica:
- Poslije dugotrajnih i napornih traganja, uspjeli smo pronaci veliki broj keramickog posuda, vrceva i pladnjeva, što odrazava nacin zivota legendarnih zena-ratnica. Otkopavanja koja smo na teritoriju Brazila obavili moje kolege i ja, svjedoce da je pleme Amazonki, zena-ratnika, uistinu postojalo!

Sta su zabiljezili grcki povjesnicari?

Nesvakidašnja legenda o djevojkama-ratnicima izazivala je kroz historiju ljudskog roda veliku paznju medu istrazivacima, misionarima i odvaznim putnicima, tim prije što je postojanje Amazonki oduvijek smatrano - kontraverznom cinjenicom. Cak je i samo njihovo ime bilo kontraverzno. Grcki historicar Herodot (oko 481- oko 425 pr.n.e.), koji je ucestvovao u grcko-perzijskim ratovima, kaze da ime Amazonki potjece od skitske rijeci koja oznacava "ubice muškaraca". No, drugi je historicari izvlace iz cerkeske rijeci, koja oznacava "sve one koji obozavaju Mjesec", a treci misle da su u pravu oni koji tvrde da je narod zena ratnika s pravom dobio svoje ime prema grckoj rijeci "amazos"("bez dojke"), buduci da su Amazonke mladim djevojkama amputirale ili spaljivale desnu dojku kako im ne bi smetala pri gadanju strijelom ili bacanju koplja!
Jedno je vrijeme smatrano da Amazonke zive negdje u Maloj Aziji, u oblasti Euksina ili Crnog mora i da odatle polaze u svoje ljute osvajacke pohode. No, kasnije se vjerovalo da nastanjuju prostor oko Kavkaza, a u svojim ih djelima spominju i veoma strogi grcki povjesnicari, koji su pratili Aleksandra Makedonskog u njegovim osvajackim pohodima na Istok.



Sta kazu legende?


Gvido Boldrini u svijetu istrazivaca nije nepoznat. Puna je dva desetljeca, sa svojim suradnicima, strpljivo proucavao biljni i zivotinjski svijet Amazonije; pješice i raznim sredstvima prevoza prevalio je desetine tisuca kilometara; boravio je medu brojnim divljim amazonskim plemenima i kopao na mnogim mjestima za koje je pretpostavljao da su pod površinom tla sacuvali kakve-takve ostatke mozebitnih naselja legendarnih Amazonki. Pa ipak, njegovo otkrice u Brazilu, nije do kraja potvrdilo autenticnost drevne sage koja je još uvijek omiljena tema brojnih avanturista i istrazivaca.


Mit o divljim i opasnim zenama-ratnicima datira, kako je poznato, iz najstarijih vremena ljudske historije. Susrecemo ih još kod Homera, potom kod grckog historicara i moraliste Plutarha (oko 50 - 125 n.e.), Pausanija i u gotovo svim "aleksandridama", pricama koje govore o ratnim pohodima i uspjesima grckog osvajaca Aleksandra Velikog (356-323 pr.n.e.).
Cak ni on, kazu predanja, nije mogao ostati pošteden okršaja s tim navodnim ratobornim "muškaracama", beskompromisnim ratnicima koje su se borile hrabro i do posljednjeg daha, te paranoicno mrzile muškarce i, nerjetko, bezobzirno ubijale cak i vlastite sinove!
Konacno, ova uzbudljiva saga ocigledno je doprinijela da i najmocnija rijeka na svijetu - Amazon - dobije svoje ime

Kako su odgajane Amazonke

Kasnije su romanopisci i kronicari ovoj legendi dodavali nove (mozda izmišljene) detalje. Tako se do današnjih dana ocuvalo prilicno detaljna slika o njihovom zivotu, aktivnostima i društvenom ustrojstvu. Znamo, izmedu ostalog, da su za vladara imale kraljicu, da je najvaznije odluke donosio zenski parlament i da su se zenska djeca, poput Spartanaca, od malih nogu ucila borilackim vještinama.


Problem brojcanog odrzavanja rješavale su na jednostavan nacin: jednom su godišnje pozivale muškarce iz susjednog plemena Gargareanaca, o kojima gotovo ništa ne znamo, na veliku svetkovinu mira i ljubavi, cija je jedina svrha bila razmnozavanje rase.
Muška djeca koja su se radala iz tih veza, bila bi vracena svojim ocevima ili osudivana na smrt, dok su majke pazljivo odgajale svoje djevojcice i vec ih od prvih dana zivota poducavale da jašu, idu u lov, krote divlje konje i junacki se bore do posljednjeg daha. Drugim rijecima, Amazonke su svoj ratnicki zivot prilagodavale svojim interesima i svojim pogledima na svijet, izokrecuci naglavacke tradicionalnu strukturu klasicnog društva, koje je, kako je poznato, bez iznimke bilo patrijarhalno!
Tako je historija dobijala nova, zanimljiva obiljezja i dramatiku.
Za suvremenike antickog i predantickog vremena, Amazonke su bile samo jedno od polubarbarskih ratnickih plema koja su nastanjivala granicna prostranstva helenskog svijeta i koja su, s vremena na vrijeme, vodila zestoke bitke protiv Lidijaca, Frigijaca, Trojanaca i drugih naroda u Maloj Aziji. Njihovo naoruzanje sacinjavali su luk i strijela, koplje i laka sjekira, te štit u obliku polumjeseca i lagani šljem. Bile su vješte jahacice, te su njihovi napadi bili iznenadni .

Amazonke - zene ratnici (2)

Gospodari maloazijskih stepa

Jedno predanje kaze da su Amazonke pod svojom vlascu dugo drzale siroko podrucje Male Azije, pa cak i gradove kao sto su Efes, Izmir, Mirna, Pafos i Sinope, te da su u Efesu podigle jedno od sedam graditeljskih cuda antike, glasoviti Artemidin hram.


Anticka mitologija posebno istice tri tragicne amazonske kraljice - Pentesileju, koju je tokom legendarnog Trojanskog rata ubio grcki junak Ahil; Hipolitu koju je obescastio i ubio Zeusov sin Heraklo (Herkul), i Antiopu, koju je ubio osnivac atenske drzave, legendarni junak Tezej.
Istodobno se cini da se nijedan dogadaj nije dublje usjekao u folklornu memoriju Stare Grcke kao sto je invazija Amazonki na Atiku i njihov rat protiv Helade. Prema drevnim autorima, armija hrabrih, dobro uvjezbanih i nauruzanih zena-ratnika, uspjela se probiti od juznih obala Crnog mora, i stici cak do samog srca Atine, gdje ih je poslije duge i krvave borbe savladao i unistio Tezej.

Vrijeme matrijarhata

Jedno drugo predanje kaze da su Amazonke pod svojom vlascu dugo vremena drzale siroko podrucje Male Azije, pa cak i gradove kao sto su Efes, Izmir, Mirna, Pafos i Sinope, te da su u Efesu podigle jedno od sedam graditeljskih cuda antike, glasoviti Artemidin hram, kojem se sirom Grcke odavala pocast u slavu Artemide, bozice mjeseca, lova, planina i suma, ali i u slavu hrabrih zena-ratnika, koje su svoje zivote polozili u odbrani Troje od grckih agresora.
Legenda se o Amazonkama najcesce pripisuje uspomenama na matrijarhat, sto je, velika zabluda, jer shvatati matrijarhat kao vladavinu zena nad muskarcima, u najmanju je ruku naivno i neozbiljno. U dobu matrijarhata nije se radilo o zamjeni funkcija muskaraca i zena. ...



zverko

_________________
POZDRAV


DR.ZVER
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika http://www.moravacradio.com
 
Amazonke ..
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
ŽIŠKA muzički portal - radio MORAVAC :: Razno :: Zanimljivosti-
Skoči na:  
MALI OGLASI

Statistike
Imamo 824 registrovanih korisnika
Najnoviji registrovani član je GAVRAN

Naši korisnici su poslali ukupno 3375 članaka u 1272 teme
Naj bolji poslanici
DR.ZVER (960)
 
darmar (941)
 
vidovdan (265)
 
OSVETNICA (213)
 
CedaZiska (202)
 
King-Kong (180)
 
dr.zvercica (158)
 
Ziskica (131)
 
Cale (87)
 
Ana&Sale (59)
 
April 2017
PonUtoSreČetPetSubNed
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
KalendarKalendar